Plesni i glazbeni program

Upravo zbog raznovrsnosti plesnog repertoara, različitih dinamika plesa, plesnih elemenata, različitih glazbenih tradicija i egzotičnih narodnih nošnji, Linđovi su nastupi poput šarenog kaleidoskopa najbolje predstavljali ukupnost i heterogenost narodne kulture ondašnje države. Koreografije koje prate Ansambl od najranijih početaka formalnog djelovanja 1960-ih godina su Posavski plesovi, Bunjevački plesovi, Trno mome i Šopsko oro (jugoistočna Srbija – etnička zajednica Šopi/Torlaci), Katanka (istočna Srbija), Banatsko momačko nadigravanje, Rugovska igra s mačevima i Šota (Kosovo), Igre iz Vranja (južna Srbija), Igre iz Povardarja (Makedonija) i Dubrovačka poskočica Linđo (1966.). Za sve navedene plesove koreografije je osmislio i postavio Sulejman Muratović, a sve glazbene aranžmane, osim onoga za Dubrovačku poskočicu Linđo (Đorđe Begu), izradio je Antun Simatović. Uz spomenute plesove, na samom početku izvodilo se i Nevestinsko oro (Ženska Makedonija – Prsten mi padna nešo) u koreografiji Višnje Vukmanić i u glazbenom aranžmanu Antuna Simatovića. Većom afirmacijom folklornog ansambla u javnom prostoru, povećanjem broja posjetitelja i upisom novih članova, javila se potreba za proširenjem i obogaćenjem plesnog programa uvođenjem novih koreografija. Prepoznatljivost Linđa na folklornoj sceni tadašnje države otvorila je i omogućila uspostavljanje suradnje s brojnim eminentnim koreografima i glazbenicima iz nacionalnih ansambala Lado (Hrvatska), Tanec (Makedonija), Kolo (Srbija) i Šota (Kosovo). Godine 1968. na scenu se postavljaju Plesovi iz Zagorja – Ideju težaki (koreografija i glazba: Milivoj Pogrmilović), a zatim u sljedećim godinama i sljedeće koreografije: Posavski plesovi (koreografija i glazba: Zvonimir Ljevaković), Valpovački plesovi (koreografija: Sulejman Muratović, glazba: Zlatko Potočnik), Baranjski plesovi (koreografija: Sulejman Muratović, glazba: Đorđe Begu), Plesovi iz Rugovske klisure (koreografija: Vjaćeslav Slavko Kvasnevski, glazba: Petar Josimović), Igre iz Srbije (koreografija: Olga Skovran), Vrličko kolo postavlja se na scenu 1970. (koreografija: Branko Šegović), a 1975. slovenski Plesovi iz Gorenjske (koreografija i glazba: Tončka Maroltova). Polovinom sedamdesetih godina na scenu su postavljeni i Zagorski plesovi (koreografija i glazba: Zvonimir Ljevaković) i Prigorski plesovi (koreografija i glazba: Zvonimir Ljevaković), a na kraju sedamdesetih postavlja se i makedonska Osogovka (koreografija: Dimitrij Mitke Aleksov, glazba: Gjorgji Dimčevski), te 1979. Šokačke igre iz Bača i Plavne (koreografija: Dragomir Vuković). Pod vodstvom Sulejmana Muratovića, sedamdesetih godina izvodi se i koreografija Konavosko potkolo, koja je s terena prenesena na scenu, a tih godina uvježbava se i priprema koreografija Igre iz Bosne, koja nikada nije dovršena i postavljena na scenu. Igre iz Vranja, iako su bile vrlo atraktivna izvedba, od sedamdesetih godina više nisu dio programa jer su uključivale određena koreografska rješenja koja nisu u potpunosti zadovoljavala koncept autentičnog folklora. Početkom osamdesetih godina uvodi se ženski makedonski ples Žensko Čamče (koreografija: Rada Višinska, glazba: Gjorgji Dimčevski), koji se izvodi samo sljedeće dvije godine, te Mariovska tresenica (koreografija: Jonce Hristovski, glazba: Gjorgji Dimčevski), koja je u programu Ansambla izvođena sve do 1989. godine. Nadalje, početkom 1980. uvode se plesne točke Vlaške igre (koreografija: Dragomir Vuković, glazba: Petar Josimović), Nijemo kolo iz Glamoča (koreografija: Sulejman Muratović), Malo Međimurje (koreografija: dr. Ivan Ivančan, glazba: Mario Pleše), a zatim i Plesovi iz Draganića (koreografija: Ivan Šulina, glazba: Krešimir Magdić) te Istarski balun (koreografija i glazba: Đuro Adamović), također 1980-ih. Za potrebe predstave Dundo Maroje na Dubrovačkim ljetnim igrama tih je godina postavljena i inscenacija Konavoske svadbe, koju je za scenu pripremio i postavio Sulejman Muratović, a glazbu je napisao Krešimir Magdić. Godine 1985. na scenu je postavljeno i Završno kolo iz opere Ero s onoga svijeta (koreografija: Branko Marković, glazba: Jakov Gotovac). Starogradski plesovi (koreografija: Branko Šegović, glazba: Krešimir Magdić) i Igre iz Timočke krajine (koreografija: Dobrivoje Putnik, glazba: Borivoje Ilić) postavljaju se također 1985. godine. Krajem 1980-ih uvježbava se i Crnogorsko oro, no koreografija nikada nije dovršena i postavljena na scenu. Nakon Domovinskog rata napuštaju se koreografije iz susjednih zemalja, no kao dio plesnog programa i dalje ostaju koreografije: Šokačke igre iz Bača i Plavne, Prigorski plesovi, Dubrovačka poskočica Linđo, Vrličko kolo, Istarski balun, Starogradski plesovi, Malo Međimurje, Plesovi iz Draganića, Baranjski plesovi, Posavski plesovi, Bunjevački plesovi i Valpovački plesovi. Uvodi se i cijeli niz novih koreografija iz hrvatskoga plesnog područja, a to su: Dubrovačke kontradance (koreografija: Branko Šegović, glazba: Đorđe Begu) 1996., Plesovi iz Zaprešića (koreografija: Zvonimir Reljić, glazba: Zlatko Potočnik), krajem 1990-ih, zatim Plesovi iz Slavonije (koreografija: Branka Mikačić, glazba: Drago Mikačić), Turopoljski plesovi (koreografija: Mojmir Golemac, glazba: Dražen Kurilovčan), Plesovi iz Međimurja (koreografija: Nenad Breka, Davor Krivačić/Toni Hlede) 2000., Konavoski plesovi (koreograf: Mario Kristić, glazba: Enes Omerčahić) 2003., Tanac s otoka Suska (koreografija: Ivan Dabac, glazba: Jadran Radonić) 2012. godine. Dolaskom Krunoslava Šokca 2016., plesni program Ansambla upotpunjuje se dvjema novim koreografijama – Ajd za milim, ajd za dragim – Pjesme i plesovi Brodskog posavlja (koreografija: Krunoslav Šokac, glazba: Duško Topić) te Od Petarde do Ižipa – pjesme i plesovi Baranje (koreografija: Krunoslav Šokac, glazba: Duško Topić), a 2018. godine u program Ansambla ulazi i jedna od najizvođenijih hrvatskih koreografija – Podravski svati (koreografija: dr. Ivan Ivančan, glazba: Marijan Makar).

Neizostavan dio nastupa Folklornog ansambla Linđo bile su i vokalne izvedbe tradicijskih napjeva i autorskih skladbi, bilo da je riječ o izvedbama a capella, poput onih klapskih, bilo o onima uz pratnju orkestra. Ansambl je izdao i četiri LP ploče, kao i pridružene im kasete. Prvu kasetu izdao je 1974. pod naslovom Dobra večer mi kucamo (Jugoton, CAY-339), a zatim i ploču istoimenog naziva 1975. (Jugoton, LSY-63019), potom ploču Homo u kolo 1977. (Jugoton, LSY-61340) te istoimenu kasetu 1978. (Jugoton, CAY-520), ploču Došli smo vas kolendati 1982. (Jugoton, LSY-61690) te pridruženu joj kasetu (Jugoton, CAY-1088), i posljednju ploču u povodu dvadesetogodišnje obljetnice Linđo – 1965–1985. (Jugoton, LSY-62051) i kasetu (Jugoton, CAY-1710). Album Homo u kolo objavljen je 1995. u izdanju Croatia Recordsa, a novo remasterirano izdanje u kolovozu 2017. godine.

Program glazbenih i glazbeno-vokalnih točaka u izvedbi orkestra uključivao je sljedeće skladbe: Stari sat – dalmatinski ples (tradicijska / Krešimir Magdić), Štiri snehe (tradicijska / Drago Vučenik), Stara kolenda iz Zatona (tradicijska / Krešimir Magdić), Potkolo i žetelačka pjesma iz Konavala (tradicijska / Antun Simatović), Stari župski ples (tradicijska / Krešimir Magdić), Stara dubrovačka kolenda (tradicijska / Antun Simatović), Makedonsko oro dvojka (tradicijska / Antun Simatović), Stara Vlajina (tradicijska / Antun Simatović), Potočić maleni (tradicijska / Antun Simatović), Osogovka (tradicijska), Edno malo mome (tradicijska / Antun Simatović), Makedonsko oro (tradicijska / Antun Simatović), Kolo svetog Tripuna (tradicijska / Krešimir Magdić), Kontradanca Pobjeda (tradicijska). U tamburaškom aranžmanu izvodile su se i sljedeće tradicijske skladbe te kola: Banatski mađarac (tradicijska / Antun Simatović), Tamburaško kolo uz samicu (tradicijska / Đorđe Begu), Tucin spletokolo (tradicijska / Antun Nikolić Tuce), Tamburaši pokraj Dunava (Zoran Jakunić), Drmeš iz Trebarjeva Desnog (tradicijska / Duško Topić), Cvetje moje (tradicijska / Duško Topić), Došlo mi je pismo (tradicijska / Zoran Jakunić), Vehni, vehni fijolica (tradicijska / Krešimir Magdić), Maramica na stazi (tradicijska / Enes Omerčahić), Nekaj grmi z Otrovanca (Božo Potočnik / Drago Britvić / Božo Potočnik).

Klapa Folklornog ansambla Linđo svojim je šarolikim repertoarom znatno oplemenila djelovanje Ansambla, a tradicijsku dalmatinsku pjesmu učinila je široko prepoznatljivom. U svojemu izvedbenom a capella programu klapa je izvodila sljedeće skladbe: Žilju moj pribili (tradicijska / Krešimir Magdić), Divne li ste Konavle nam milo (Miho Demović / Pero Bokarica), Da li te ljubim (tradicijska / Krešimir Magdić), Djevojka hodi (Josip Kaplan / tradicijska / Krešimir Magdić), I kliče djevojka (tradicijska / Krešimir Magdić), Smilje brala (Slavko Olujić / tradicijska / Krešimir Magdić), Kampošonto (Krešimir Magdić / Antun Nižetić), Omili mi se u selu divojka (tradicijska / Antun Simatović), Plavi putevi mora (Mario Nardelli / Mario Nardelli / Antun Simatović), Pismo moja hrli tamo (tradicijska / Duško Tambača), Dojdi u krilo moje (tradicijska / Joško Buble), Na suroj hridi kraj plavoga mora (tradicijska / Vedran Ivanković), Lipe li su Zadarke divojke (tradicijska / Blagoje Bersa), Ako ti draga ja na more pođem (tradicijska / Miho Bulić), Šetala se Jelica i Ive (tradicijska / Ivica Frleta), Tiridonda (tradicijska / Vedran Ivanković), Sutra u sedam (Jerko Rošin / Nikola Buble), Skoro sam se junak oženio (tradicijska / Krešimir Magdić), Tri divojke (tradicijska / spontano pjevanje). Osim klapskih pjesama u čisto vokalnoj izvedbi, uz glazbenu pratnju izvodile su se skladbe: Dragi dragu ostavljaše (tradicijska / Krešimir Magdić), Ah, pribila moja vilo (tradicijska / Krešimir Magdić), Tvoji bojeg jemaju (Igor Brešan / Krešimir Magdić), Lopućka Mare (Vladimir Bedrović / Antun Gleđević / Krešimir Magdić), Tihe noći (tradicijska / Antun Simatović), U vrtu ružu je brala (tradicijska / Antun Simatović), Poletjele bijele vile (tradicijska / Antun Simatović), Gospodaru, zlatna kito (tradicijska), Izašla je zelena naranča (tradicijska / Antun Simatović), Dva Bracanina (tradicijska / Antun Simatović), Lipi li je varoš naš (Ljubo Stipišić Delmata / Edi Marčić), Nosim te zemljo (tradicijska / Antun Simatović), Dok sam tebe ljubio (Đelo Jusić / Stjepan Benzon), U šumici na travici (tradicijska / Antun Simatović), Pero Bonda (Mario Nardelli), Ljubav je bol (tradicijska / Vedran Ivanković), Ružice rumena (tradicijska / Miho Bulić), Za ribara (tradicijska / Vedran Ivanković), Sve su koke poludile (tradicijska / Krešimir Magdić / Vedran Ivanković), Slušaj mati ove riči moje (tradicijska / Vedran Ivanković), Zbogom ostaj (Krešimir Magdić), Na brijegu kuća mala (tradicijska / Vedran Ivanković), Vehni, vehni fijolica (tradicijska / Vedran Ivanković – Enes Omerčahić), Ribara starog kći (tradicijska / Vedran Ivanković), Marenda (Nikica Kalogjera, Arsen Dedić / Mario Nardelli / Vedran Ivanković), Ča ko voli, ča ko zna (Mario Nardelli), Vozila se Mare Kata (tradicijska / Krešimir Magdić), Mornarev san (Krešimir Magdić), Ja nikog nemam (tradicijska / Vedran Ivanković), Ja san, majko, cura fina (tradicijska / Vedran Ivanković).

Osim točaka koje su bile dio svakidašnjih javnih ili privatnih nastupa i koncerata za posjetitelje, tradicionalni božićni nastupi također su uključivali širok repertoar. Od božićnih pjesma u a capella izvedbi zbora ili klape navode se: Dobra večer Bog da (tradicijska / Ljubo Stipišić Delmata), U sve vrime godišta (tradicijska / Izak Špralja / Nikola Buble), Kolenda iz Sridnjega sela (tradicijska / Krešimir Magdić), Svim na zemlji mir, veselje (tradicijska / Nikola Buble), Preveliku radost navješćujem vama (spontano pjevanje), Narodi nam se (tradicijska / Nikola Buble), Djetešce nam se rodilo (tradicijska / Vedran Ivanković), Veseli se majko Božja (tradicijska / Vedran Ivanković), Dubrovačka kolenda (tradicijska / Vedran Ivanković), a uz pratnju orkestra izvodile su se božićne pjesme: Oj djetešce moje drago (tradicijska / Vedran Ivanković), O sveta tri kralja (tradicijska / Vedran Ivanković), Amo nebeski anđeli (tradicijska / Tomislav Habulin), Poslunete dušice (tradicijska / Tomislav Habulin), Radujte se narodi (tradicijska / Vedran Ivanković), Oj pastiri čudo novo (tradicijska / Vedran Ivanković), Na očice se tvoje (tradicijska / Miho Bulić), O Lucijo sveta (Nikša Krpetić / Nikša Krpetić / Vedran Ivanković), Svim na zemlji mir, veselje (tradicijska / Vedran Ivanković), Kyrie eleison (tradicijska / Vedran Ivanković), Tiha noć (Franz Gruber / Joseph Mohr / Vedran Ivanković), Spavaj mali Božiću (tradicijska / Vedran Ivanković), Ralilulela (tradicijska / Vedran Ivanković), Čujete li čobani (Duško Topić), Marija Divica sinka porodila (Duško Topić), Dobra večer, Gospodine moj (tradicijska / Vedran Ivanković), Veselje ti navješćujem (tradicijska / Vedran Ivanković), U sve vrijeme godišta (tradicijska / Vedran Ivanković), Dobra večer, dobri ljudi (tradicijska / Božo Potočnik).